Otle jesu azgini junaci

Web magazin Bošnjaci. Net raspisuje Peti internacionalni natječaj za Književnu nagradu “Srebrenica”, na temu:

“SANDŽAK”



”…Otle jesu azgini junaci
šala nisu sandžački Bošnjaci…”



Opjevano je i ostalo zapisano u najdužem dunjalučkom epskom ostvarenju ”Ženidba Smailagić Mehe”. A kako bi danas Sandžak i Bošnjaci u njemu bili opjevani? Šta bi i kako bi današnji zapisivači utefterili na temu “Sandžaka” i tamošnjih Bošnjaka?
Sandžak je mali komad zemlje čestitih, ponosnih i hrabrih ljudi, bogate, historije i kulture; raskošnih prirodnih ljepota, gordih i visokih planina, bistrih vrela, brzih rijeka, mirnih jezera i opasnih vodopada… I opet historija se nigdje nije tako poigrala kao sa Sandžakom i Bošnjacima ove regije koja je stoljećima bila na udaru raznih balkanskih i evropskih previranja koji su ga raskomadali u potkusurivanju velikih sila od osmanskog pa do austrougarskog carstva kada je otrgnut od srca, te do jugo-komunističkih vladara koji su mu ukinuli autonomno uređenje, i danas kada su dvije nezavisne države, Srbija i Crna Gora, po sredini njega postavile granicu.

Naglašavamo da je do balkanskih ratova (1912-1913.), Sandžak činio jedinstvenu administrativnu cjelinu s upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru, dok danas prostor Sandžaka između sebe dijele četiri nezavisne države, i kojeg s pravom neko davno označi „porobljenom zemljom“.

Regija Sandžak na sjeverozapadu se graniči sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na jugu sa Albanijom i na jugoistoku sa Kosovom. Ujedno, to je prostor na kojem više od šest stotina godina postoji i opstaje naša uzvišena islamska duhovnost. A od tih šest vjekova insan bošnjački u Sandžaku više od tri vijeka se neprestano bori za opstanak i ostanak na svojem topraku. No, Allahovom odredbom i uz Njegovu pomoć, uspijeva u tome. Jes' da su iskušenja golema, nemjerljiva, jazijom, slovom i riječju teško objašnjiva, ali Bošnjak dura i ne da vatana svojega: Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Prijepolja, Nove Varoši, Priboja Rožaja, Plava, Gusinja, Berana, Petnjice, Akova, Taslidže, pa do duboke i od puno ruku hladne, krvave i čemerne Drine, te Ćehotine, Lima, Ibra, Tare...

PROPOZICIJE NATJEČAJA
Svi koji žele sudjelovati na natječaju trebaju tačno upisati ime, prezime, adresu (telefon obavezan) i kraće biografske podatke.

Priča koju budete slali na natječaj ne smije biti objavljivana i publikovana. Web magazin BOŠNJACI.net zadržava pravo na objavljivanje i publiciranje svih pristiglih priča koje zadovolje kriterije žiriranja.
Na natječaju nemaju pravo sudjelovati članovi žirija, redakcije BOŠNJACI.net te članovi njihovih porodica.
Priče isključivo treba slati elektronski (unošenje priče u obrazac koji će narednih dana posebno biti naznačen u sklopu ovog natječaja), ako nekome to predstavlja problem – priču sa traženim podacima možete poslati na e-mail adrese: natjecaj@bosnjaci.net ili redakcija@bosnjaci.net
Natječaj je otvoren od 09. maja do 01. augusta 2009. godine.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na web magazinu Bošnjaci.Net 11. augusta 2009.

Priče ne mogu biti duže od pet kartica/stranica.

Prva priča bit će nagrađena plaketom Književna nagrada “Srebrenica”, druga i treća diplomama i novčano:

Prva nagrada – 1.000 KM,
Druga nagrada – 600 KM,
Treća nagrada – 400 KM.

Sastav žirija:
Safet Hadrović - Vrbički, predsjednik žirija, pisac iz Rožaja. Autor je dvadesetak knjiga (eseja, poezije, peoma) te dobitnik više značajnih nagrada.
Anisa Trumić, dobitnica Književne nagrade “Srebrenica” na natječaju Bošnjakinja 2008. za priču Azemina.
Mirzet Ibrišimović, pisac – autor je više knjiga poezije i dobitnik više značajnih nagrada.
Bajro Perva, pisac i publicista, autor je pet knjiga, dvije su poetskog žanra.
Šemso Agović, prevodilac, publicista, autor jedne knjige i član kolegija Bošnjaci.Net
Za sva pitanja možete se obratite na e-mail adrese: natjecaj@bosnjaci.net ili redakcija@bosnjaci.net